Tehnička škola - Knjaževac

Tehnička škola [početna] strelica [učenicii] strelica [ekskurzije 07]
 
 
 
Antička Grčka
 
NafplionPirejEpidaurus
 

Negde oko Mitovdana pođosmo da vidimo tu slavnu, antičku Grčku. Za sve nas bila je to jedna burna noć. Kako su sati odmicali, uzbuđenje u nama je raslo - četiri godine se čekalo na tu noć. Polazak na ekskurziju! Zvezde su se smejale dok smo pevali s vetrom. Beše navršilo pet sati i dve čete učenika lagano krenuše u novi svet.

Do Predejana je san vladao autobusima. Na Makedonskoj granici, već je bilo drugačije. Komšije Makedonci su naz zadržali oko sat vremena, a mi smo, čekajući, primetili da Makedonija ima dva Sunca – jedno na zastavi, a drugo na nebu. Brzo smo prošli Makedoniju, a onda, na novoj granici, opet isto čekanje. I svuda natpisi na dobro poznatom pismu. Da, bila je to Grčka, jedva smo mogli da verujemo. Lepo vreme kao da je obećavalo da će to biti jedna luda nedelja.

Kad smo stigli u Paraliju, već je palo veče. Osim talasa mora, koje je bilo pored samog hotela, sve je bilo mirno. Profesori su mislili da će tako i ostati do kraja večeri, međutim, diskoteka, a posle diskoteke...

Sledećeg dana čika Pera nas je odveo u crkvu Svete Petke, koja se nalazi u kanjonu Tembi. Do tog utočišta u stenama pružao se jedan dugačak i uzan most. Ispod njega teče reka, koja, po predanju ispunjava ženje svima koji u nju bace novčić preko ramena, okrenuti licem ka manastiru.

Put nas je dalje vodio preko planine Parnas, do Delfa, gde se nalazi Apolonov hram. Prvo smo obišli Apolonov muzej. Na hiljade artefakata smo mogli videti, od oružja do grnčarije. Statue grčkih bogova, mitološka bića... ali, bez slikanja uz njih, molim. Pored trezora u kome se čuvalo zlato starih grčkih polisa popeli smo se do vrha svetilišta, na kome se nalazi preteča današnjih stadiona, gde su se redovno odigravale olimpijske igre.

Predveče smo već ulazili u Atinu.Saobraćaj je bio gust, pa nam je trebalo sat vremena da dođemo do hotela. Svi smo ćutali, dok su nam srca ubrzano lupala.Bila je prelepa.

Sledećeg dana obišli smo Akropolj, sa slavnim hramovima koje uporno nagriza zub vremena. Ono što ću uvek zapamtiti je veličanstveni pogled sa njega na Atinu. Gde god se okreneš, Atina se pruža unedogled, kao belo more.
Zevsov hram, Olimpijski stadion, Predsednička palata i Evzoni, Pirej, Stadion FK Olimpijakos... A uveče, za većinu nas prva vožnja metroom, odlazak na Plaku i večera u grčkoj taverni...Uz pesme i igru oživeo je duh tih starih krčmi od pre nekoliko vekova. Svuda oko nas se osećalo prijateljstvo Srba i Grka, a za kraj su nam poklonili pesmu koju smo svi zajedno pevali, „Tamo daleko“. To veče u taverni, taj provod, ipak se ne može opisati, tako nešto treba doživeti.

Sutradan smo otišli do čuvenog Korintskog kanala, a zatim se zaputili ka Epidaurusu, jednom od prvih teatara, posvećenom Dionisu, bogu vina. Zanimljiva činjenica je da je sagrađen tako da se zvuk sa središta pozorišta, zbog fantastične akustike, isto čuje u zadnjem, kao i u prvom redu. Neki su pevali, neki svirali, a sve se završilo jednom pravom porodičnom slikom svih nas.
Uz mali odmor u prelepom primorskom gradiću Nafplionu, prvoj grčkoj prestonici posle oslobođenja od Turaka, uputili smo se ga zlatnom gradu – Mikeni i njenim Lavljim vratima, za koju, nažalost, nismo imali baš puno vremena za razgledanje.
Put nas je dalje vodio pored čuvenog Termopilskog klanca, a odmah tu, pored puta, mogli smo videti i kip Leonide, čuvenog spartanskog kralja i vojskovođe, koji je u njemu poginuo.

A onda, još jedno čudo prirode i ljudi – Meteori, legendarni manastiri na stenama. Od dvadeset četiri, ostalo ih je samo šest. Svi smo se pitali, kako su ih sagradili baš na takvom mestu. Objasnili su nam, da je za jedan od njih materijal dopreman petnaest godina, a da je sama izgradnja trajala samo šest meseci. Monasi su se penjali uz pomoć korpi napravljenih od konopaca, a mnogi od njih su tako i poginuli. Mi smo obišli samo Velike Meteore, odnosno Manastir Preobraženje.

Poslednjeg dana, ostavili smo za sobom Paraliju i krenuli za Solun.  Ogromna i prelepa Bazilika Svetog Dimitrija, Bela kula sa svojom krvavom pričom, Zejtinlik...Vetar nas je šibao sve vreme, koje se potpuno promenilo. Kao da se i lepo vreme opraštalo od nas koji odlazimo.

Maturantska ekskurzija odvela nas je u zemlju bogova, a mi smo tih dana živeli kao kraljevi.

Danijel Srejić, IV2

 

 


Grčka – zemlja bogova

Grčka odiše duhom starog, drevnog doba i vraća nas u davnopostojeće vreme, u vreme kada su Zemljom hodali i vladali bogovi. To je zemlja moćnih bogova, lepih i osvetoljubivih boginja i drevnih mitova. Pri samoj pomisli na nju, u ljudima se bude divna osećanja i stvaraju prelepe slike u mislima, a mi smo, eto, imali sreće i da je vidimo.

Vekovima se pričaju i prepričavaju priče o slavnom Zevsu, Heri, Ateni, Apolonu... Svaka od njih sadrži  po neki poseban detalj, nešto što privlači pažnju slušaoca, oplemenjuje mu dušu i srce.

Da, to je zemlja božanstvenih pejzaža i bogate kulture, koji zajedno isprepletani dopiru pravo do srži naše duše i ispunjavaju nas toplinom, kao i nevericom da tako nešto zaista postoji. Dok smo prelazili Parnas, osećali smo kao da je prisutna, negde u vazduhu, neka božanska sila, što nas mami da vidimo i saznamo više. Kroz prozore autobusa, videli smo kako pored nas prolaze uzdignuta nepregledna brda i planine, koje se zajedno sa nebom stapaju u jedno, a odmah iza toga ugledali smo kao se bojažljivo pojavljuju sunčevi zraci koji se prelamaju na nemirnim talasima mora.

Taj osećaj je sve vreme bio duboko u nama, kao da smo sasvim blizu primakli nekoj nevidljivoj, višoj sili, jačoj od bilo čega na svetu. Osećam, to je sila duhova drevnih bogova, koja neprestano kruži oko kamenih zidina stare Grčke. Kao spomenici, te ruševine i danas prkose vremenu, iz veka u vek stoje tu, nepomično, kao da svima nama dokazuju nekadašnju njihovu slavu i moć.To nam bogovi, teškim i lepo isklesanim kamenom, dočaravaju njihov nekadašnji svet i dokazuju da su još uvek tu i da zaista postoje.

Jelena Joković, IV2

TavernaTavernaAtina

 
 
     


 

Kontakt
Knjaževac
Tehnička škola

Karađorđeva 52
19350 Knjaževac, Srbija

telefoni:
sekretar: 019 730 350
direktor: 019 731 054
fax: 019 731 054

e-mail:
eutehskn@medianis.net

tehknjaz@ptt.rs